Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazivanje postova s oznakom Bolesti srca

Folna kiselina čuva srce

Ako ne unosite dovoljno folne kiseline u organizam , povećava se proizvodnja homocisteina, produkta koji se stvara tokom metabolizma i koji snižava nivo hormona sreće serotonina. „Žene su izložene dvostruko većem riziku od depresije nego muškarci“, kaže profesor Peter Bung, ginekolog iz Bona. „Razlog zbog koga su žene sklonije depresiji još uvek nije dovoljno istražen. Ko kod sebe primeti simptome depresije, na primer, trajnu tugu, trebalo bi da vodi računa o tome da unosi dovoljne količine folne kiseline.“ To takođe znači: ko unosi dovoljno folne kiseline, indirektno doprinosi reguliranju nivoa serotonina u organizmu, pa samim tim ostvaruje unutrašnju ravnotežu i postaje sretniji. U kombinaciji sa vitaminom B, folna kiselina duže djeluje     Njemačko društvo za namirnice preporučuje dnevnu dozu od 600 miligrama folne kiseline, koliko sadrži 50 grama kvasca, 100 grama pšeničnih klica, 500 grama suncokreta ili 500 grama peršina. Ako to ne možete da postignete, dopunite preh...

Kava bez kofeina može dovesti do osteoporoze 2.dio

Prema jednom od strucnjaka za osteoporozu sa Creighton univerziteta u Omahi, tu se javlja gubitak i do 5 miligrama kalcija za svakih 6 kašika obicne kave koju pijete. Samo 300 do 400 mg kofeina dnevno uduplava šanse za lom kuka. Niska gustoca kostiju povecava izglede za razvijanje osteoporoze. Metabolicka kiselina pridonosi demineralizaciju kostiju. Visoka kiselost kave bez kofeina povecava rizik za razvoj osteoporoze. Ona mijenja funkcije koštanih celija, povecava osteoklasticnu resorpciju kosti a smanjuje osteoblasticnu formaciju kosti. Izbjegavanje svih vrsta kave te hrane bogate kalcijem smanjuje rizik od razvijanja osteoporoze. Kava bez kofeina dovodi do povecane ucestalosti reumatoidnog artisisa Unošenje kave bez kofeina je samostalno povezano reumatoidnim artitisom. Prema istraživacima sa Americkog Koledža reumatologije starije žene koje piju 4 ili više šalica kave bez kofeina dnevno imaju dva puta vece šanse da dobiju reumatoidni artitis od onih koje piju obicnu kavu. Štaviše, ...

10 vrsta hrane koje su najbolje za vaše srce

Zobano brašno Započnite dan sa pripremanjem zobane kaše koja je puna omega-3 hranljive kiseline, folne kiseline i kalija. Ova hrana koja je također bogata i vlaknima može umanjiti razinu LDL tj negativnog kolesterola i pomaže u održavanju arterija čistim. Preberite grubo zobano brašno a zdjelu sa preostalim brašnom napunite bananama te ćete tako dobiti puno više vlakana u svojoj hrani. Losos Losos je hrana koja je veoma bogata omega-3 hranljivom kiselinom te je veoma učinkovita u smanjivanju krvnog tlaka te čuvanju od mogućeg začepljavanja krvnih sudova. Uzimajte Losos barem dva puta sedmično te tako smanjite mogućnost dobijanja srčanog udara za čak jednu trećinu. "Losos sadrži astaksatin koji je veoma snažan antioksidanst", kaže kardiolog Sinatra Stephen, autor knjige "Smanjite svoj krvni pritisak za 40 dana". No, osigurajte se da dobijete divlji losos a ne ribu sa farmi, koji mogu biti upakovani sa insekticidima, pesticidima i teškim metalima. Niste baš neki ljubi...

Vitamin D i bolesti srca

Niska razina vitamina D povisuje rizik od srčanog i moždanog udara za 62 %, a rizik je još veći za osobe sa povišenim krvnim tlakom, tvrdi nova studija. Znanstvenici su pratili razinu vitamina D u uzorcima krvi preko 1 700 subjekata. U 28 % ispitanika je ta razina iznosila manja od 15 nanograma po mililitru (ng/ml). Nakon 5 godina znanstvenici su ponovili mjerenje te utvrdili da osobe sa najnižom razinom vitamina D imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Iako se razina od 30 ng/ml smatra optimalnom imalo ju je samo 10 % ispitanika. Potrebna su daljna istraživanja koja bi potvrdila dobivene rezultate. Izvor: Circulation Kako osigurati dovoljno vitamina D? Vitamin D prisutan je u većini prehrambenih proizvoda, ali najčešće u nedovoljnim količinama. Najviše vitamina D nalazimo u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara te mesa riba iz hladnih mora, lososa i haringe. Osim toga ima ga u mlijeku, mliječnim proizvodima, žutanjku, cerealijama te kvascu. Kako se radi ...