Ljekovito bilje i ljekovite trave

Opis biljke: kupina je grm s vodoravno položenim korjenom. Korjenje tjera 1 do 3 metra dugacke grane što djelimicno pužu po zemlji a delimicno se penju po drugim granama. Biljka ima mnoštvo vitkih dugackih, povinutih i bodljikavih grana. Dlanasto sastavIjeno lišce s pilastim rubovima sastavljeno je od 3 do 5 lisaka. Cvate u kitama sa cveticima bele ili bledoružicaste boje, koji su nalik ružicama. Cvetovi tvore paštitac. Sastavljeni su od 5 lapova caške, 5 latica vencica i od mnoštva prašnika. Plod je sjajnocma tecna boba (koštunicasti i birani plod).. , Stanište: raste veoma cesto u velikim skupinama na šumskim cistinama i krcevinama, medju grmljem te uz rubove polja, na neplodnom zemljištu . Ljekoviti dio biljke : za lijek se u prolece i jesen skuplja koren, mladi listovi i izdanci u proljece, cvjetovi za vreme cvatnje, bobe kad su zelene ili zrele . Ljekovito djelovanje : listovi kupine deluju stežuci te su dobro i bezazleno sredstvo protiv proljeva. Vrlo dobri uspesi postižu se i ko

Opis biljke: Krušina je drvolik šib, visok 3-6 m. Kod nas je dosta ima po vlažnim šumama, po lugovima, pored reka i potoka. Mestimicno se javlja u znatnoj kolicini pored Dunava i drugih naših reka u nizijskim šumama, najviše po recnim ostrvima. Cvetovi su sitni, neugledni i belo-zelenkasti. Cveta u maju i junu. Plodovi su okrugli, oko 7 mm u precniku, najpre zeleni, pa crveni i najzad crni. Kora je glatka i sjajna, crnkasta ili sivo-mrka i karakteristicno ukrašena mnogobrojnim vodoravnim, svetlim, belicastim lenticelama". . . . , Stanište: . Krušina se vrlo lako gaji, najbrže i najjednostavnije vegetativnim putem: mladicama, mladim grancicama, slicno zovi, vrbi i jablanu. Zemlja uvek treba da bude vlažna. Naša recna ostrva su najbolja mesta za razmnožavanje i gajenje krušine . .. . Lekoviti deo biljke: Kora se skida s mladih stabala i debljih grana krajem zime i pocetkom proleca pre nego što krušina olista i odmah se suši. Iseku se u vrpce dugacke oko 30 cm i Ijušte. Ljekovito del

Opis biljke: aniš je jednogodišnja biljka koja izraste od 1/2 do 1 metra visine. Ima granatu, pahuljavim dlacicama pokrivenu šupIju stabljiku, s okruglasto nazubljenim, srednjim - dvostruko perastim, a gomjim - uskim lancetastim belim cveticima. Najdonji listovi sastoje se od 3 okruglasto urezana listica, srednji listovi su prstenasti, a gornji usko krpasto razdeljeni. Plod je jajastog oblika, prema vrhu sužen, a sa strana malo stisnut, dugacak 3 do 6 mm. Boja ploda je svetlozelenosiva. Lekoviti delovi biljke: za lijek se upotrebljava plod, odnosno zrelo seme što se sabire samo po suvom vremenu. , Stanište: Rasprostranjena je na planinskom podrucju. Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava plod, odnosno zrelo seme što se sabire samo po suvom vremenu. Lekovito delovanje: seme aniša djeluje protiv nadimanja, umiruje grceve, jaca želudac i pospešuje varenje i odvod štetnih sokova iz organizma te cisti krv i jaca živce. Cisti od sluzi pluca, želudac, mehur i bubrege, jaca probavne org

Opis biljke: alpska ruža ili pjenišnik planinska je biljka što raste iskljucivo na visokim planinskim podrucjima. To je zimzelena i trajna biljka što raste u grmovima. Listovi su kožasti i jajastog oblika.S gornje strane listovi su tamnozeleni, a s donje u pocetku žutozeleni, a posle smedji, nalik rdji, i Ijuskavi. Alpska ruza Cvjetovi su crvene boje, zvonasti, skupljeni u grozdaste cvatove. , Stanište: Rasprostranjena je na planinskom podrucju, uglavnom na visinama od 1500 do 2500 metara Ljekoviti deo biljke: listovi koji se beru neposredno pre cvatnje biljke Ljekovito delovanje: alpska ruža ili pjenišnik lekovita je biljka kojom se pospešuje izlucivanje znoja i mokrace . Koristi se, zatim, u ljecenju reumatizma zglobova, bolova u mišicima, uloga (gihta) i neuralgicnih bolova. Drugi nazivi: slec, crvena alpska ruža, gorska ruža, rododendron Latinski naziv: Rhododendron ferrugineum

Prema jednom od strucnjaka za osteoporozu sa Creighton univerziteta u Omahi, tu se javlja gubitak i do 5 miligrama kalcija za svakih 6 kašika obicne kave koju pijete. Samo 300 do 400 mg kofeina dnevno uduplava šanse za lom kuka. Niska gustoca kostiju povecava izglede za razvijanje osteoporoze. Metabolicka kiselina pridonosi demineralizaciju kostiju. Visoka kiselost kave bez kofeina povecava rizik za razvoj osteoporoze. Ona mijenja funkcije koštanih celija, povecava osteoklasticnu resorpciju kosti a smanjuje osteoblasticnu formaciju kosti. Izbjegavanje svih vrsta kave te hrane bogate kalcijem smanjuje rizik od razvijanja osteoporoze. Kava bez kofeina dovodi do povecane ucestalosti reumatoidnog artisisa Unošenje kave bez kofeina je samostalno povezano reumatoidnim artitisom. Prema istraživacima sa Americkog Koledža reumatologije starije žene koje piju 4 ili više šalica kave bez kofeina dnevno imaju dva puta vece šanse da dobiju reumatoidni artitis od onih koje piju obicnu kavu. Štaviše,